Korejski jezik (한국어 / 조선말; ISO 639-3: kor) službeni je jezik Sjeverne i Južne Koreje. Korejskim jezikom govori oko 80 milijuna ljudi u objema Korejama te korejska dijaspora u sjeveroistočnoj Kini, u Sibiru, Japanu i SAD-u. Premda se obično razmatra kao genetski izoliran jezik, sve se vjerojatnijom čini pretpostavka da je korejski genetski srodan japanskomu, a možda i tzv. altajskim jezicima (tungusko-mandžurski, mongolski i turkijski jezici).

Povijest korejskog jezika

Najstariji spomenici korejskoga sežu u 7. st., kada je Koreja ujedinjena; književni jezik razvio se na temelju dijalekta han, dok je drugi starokorejski dijalekt, puyŏ, koji se govorio u Mandžuriji i na sjeveru Koreje, razmjerno slabo posvjedočen. Starokorejskim se smatra razdoblje od približno 670. do početka 10.st., srednjokorejskim razdoblje od 10. do 16. st., a novokorejskim razdoblje od početka 16. st. do danas. Isprva se korejski bilježio isključivo kineskim ideogramima, koji su vrlo slabo prilagođeni pisanju korejskoga jezika. Zbog toga je korejski bio razmjerno slabo poznat sve do 15.st., kada je, po predaji, kralj Sejong (Sedžong) osmislio korejski alfabet. Obrazovani Korejac na jugu Poluotoka mora poznavati približno 1800 kineskih ideograma. Dugotrajan utjecaj kineskoga na korejski očituje se i u velikom broju kineskih posuđenica; više od polovice korejskoga rječnika kineskoga je podrijetla.

Korejski jezik – izgovor i abeceda

Korejska abeceda se sastoji od 24 osnovna slova, 14 suglasnika i 10 samoglasnika. Poznata je kao Hangul (Hangeul) u Južnoj Koreji i Chosŏn’gŭl u Sjevernoj Koreji. Slova u korejskoj abecedi nazivaju se jamo (자모). Prvi put su dobili ime u Hunmongjahoeu, udžbeniku hanja koji je napisao Choe Sejin, korejski lingvist i prevoditelj i tumač kineskog jezika, 1527 godine. U modernoj abecedi koristi se 19 složenih suglasnika i 21 složeni samoglasnik koji se kreiraju od osnovnih slova.

ㄱ /g,k/, ㄴ /n,n/, ㄷ /d,t/, ㄹ /r,l/, ㅁ /m,m/, ㅂ /b,p/, ㅅ /s,t/, ㅇ /tiho,ng/, ㅈ /j,t/, ㅊ /ch,t/, ㅋ /k,k/, ㅌ /t,t/, ㅍ /p,p/, ㅎ /h,t/

ㅏ /a/,ㅐ /ae/,ㅑ /ya/,ㅒ /yae/,ㅓ /eo/,ㅔ /e/,ㅕ /yeo/,ㅖ /ye/, ㅗ /o/, ㅘ /wa/, ㅙ /wae/, ㅚ /oe/, ㅛ /yo/, ㅜ /u/, ㅝ /wo/, ㅞ /we/, ㅟ /wi/, ㅠ /yu/, ㅡ /eu/, ㅢ /ui/,ㅣ /i/,

ㄱ giyeok, ㄲ ssangiyeok, ㄴ nieun, ㄷ digeut, ㄸ ssangdigeut,ㄹ rieul, ㅁ mieum, ㅂ bieup, ㅃ ssangbieup, ㅅ siot, ㅆ ssangsiot, ㅇ ieung, ㅈ jieut, ㅉ ssangjieut, ㅊ chieut, ㅋ kieuk, ㅌ tieut, ㅍ pieup, ㅎ hieut

Izgovor možete poslušati ovdje:

* podatci djelomično preuzeti sa wikipedije, www.wikipedia.org