O ukrajinskom jeziku

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва – ukrayins’ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika. Njime se služi između 47 i 60 milijuna ljudi širom svijeta. Ukrajinski jezik je službeni jezik Ukrajine i često se njime može sporazumijevati u svim postsovjetskim državama i istočnoj Poljskoj.  Prema svojoj melodičnosti drugi je najljepši jezik na svijetu, odmah iza talijanskog (prema istraživanju predstavljenom 1934. godine u Parizu). Kada je u pitanju njegova fonetika, vokabular, frazeologija i znanstvena struktura, spada u treći najljepši jezik na svijetu, odmah iza francuskog i perzijskog jezika. Ukrajinski jezik piše se ćirilicom.

Povijest ukrajinskoga jezika

Općenito govoreći, ukrajinski je jezik potomak kolokvijalnih staroslavenskih jezika kojima se govorilo u srednjovjekovnom Kijevu i bližoj okolici na prostoru Ukrajine od 10. do 13. stoljeća. U razdoblju prve ukrajinske državnosti ukrajinski jezik je nazivan staroruskim, odnosno izvorno »ruskim« (ne modernim ruskim jezikom) ili, prema latinskom, »rutenskim« jezikom (u Hrvatskoj poznat i kao stari rusinski jezik) te je već tada imao svoj specifičan razvoj vezan za ukrajinsko podneblje. Pojednostavljeno rečeno: Ukrajinci (Rusiči-Rusini) su u srednjem vijeku govorili ukrajinskim (ruskim/rutenskim) jezikom koji se često naziva »staroukrajinskim«, a u hrvatskoj starim »rusinskim« (nije isti kao današnji rusinski jezik).

Ukrajinski jezik – abeceda i izgovor

Ukrajinska abeceda (azbuka) koristi ćirilične znakove i vrlo je slična ruskoj uz neke male razlike. Ukupno ima 33 slova i to su:

A a /a/, Б б /be/, В в /ve/, Г г /ha/, Ґ ґ /ge/, Д д /de/, Е е /e/, Є є /je/, Ж ж /že/, З з /ze/, И и /y/, І і /i/, Ї ї /ji/, Й й /j/, К к /ka/, Л л /el/, М м /em/, Н н /en/, О о /o/, П п /pe/, Р р /er/, С с /es/, Т т /te/, У у /u/, Ф ф /ef/, Х х /ha, kh/, Ц ц /ce/, Ч ч /če/, Ш ш /ša/, Щ щ /šč/, Ю ю /ju/, Я я /ja/, Ь ь /’ apostrof/

Izgovor možete poslušati ovdje:

* podatci djelomično preuzeti sa wikipedije, www.wikipedia.org