Bugarski  jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori više od 9 milijuna ljudi i piše ga ćiliricom. Pripada južnoslavenskoj jezičnoj skupini; najbliži je makedonskome jeziku (u Bugarskoj se smatra da je makedonski jezik druga varijanta bugarskog jezika). Njime govori najveći dio stanovnika Bugarske i manje skupine u Grčkoj, Rumunjskoj, Turskoj, Ukrajini, Srbiji i SAD-u.

Povijest bugarskoga jezika

Bugarski jezik, a osobito pismenost na tom jeziku, razvojno nastavlja stari jezik istočnobalkanskih Slavena (stanovnika nekadašnjih “Slavinija”), kojem su književni oblik dali slavenski vjerovjesnici Ćiril i Metod na temelju jednoga južnoslavenskoga govora iz okolice Soluna u 9.st., tj. u vrijeme kada su jezične razlike na slavenskome jugoistoku i istoku bile još neznatne. Početno pismo Bugara bila je glagoljica, no kasnije je prevladala ćirilica. Novobugarski književni jezik stvoren je na osnovi sjeveroistočnoga dijalekta,ali u 20. st. na oblikovanje suvremenoga književnog jezika u znatnoj su mjeri utjecali i zapadni govori.

Bugarski jezik – abeceda i izgovor

Bugarska abeceda (azbuka) sastoji se od 30 slova. Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice napravio je Ljubomir Ivanov u Matematičkog instituta Bugarske akademije znanosti 1995. godine. U hrvatskom se pravopisu primjenjuje hrvatski način preslovljavanja bugarske ćirilice.

А /A/, Б /B/, В /V/, Г /G/, Д /D/, Е /E/, Ж /ZH/, З /Z/, И /I/, Й /I kratko/, К /K/, Л /L/, М /M/, Н /N/, О /O/, П /P/, Р /R/, С /S/, Т /T/, У /U/, Ф /F/, Х /H/, Ц /TS/, Ч /CH/, Ш /SH/, Щ /SHT/, Ъ /A/, Ь /A kratko/, Ю /YU/, Я /YA/

Izgovor možete poslušati ovdje:

* podatci djelomično preuzeti sa wikipedije, www.wikipedia.org