Španjolski jezik (ISO 639-3: spa) je svakako especial po mnogo toga. Osim činjenice da je najrašireniji jezik na svijetu, nakon kineskog, ruši rekord i po broju izvornih govornika kojih ima oko 410 milijuna u 20-tak zemalja, i to na svih sedam kontinenata, čak i na Antarktici. Ipak, najveći broj govornika živi u Španjolskoj, Meksiku, Kolumbiji i Argentini, u kojima je i službeni jezik, kao i u ostalim zemljama Latinske Amerike, i SAD-u. Dakle, gdje god otputovali, znanje španjolskog će vam itekako  dobro doći, no ipak pripazite da dok ste u Španjolskoj službeno govorite castellano, a u zemljama Latinske Amerike español.

Povijest španjolskoga jezika

Španjolski jezik pripada skupini indoeuropskih romanskih jezika, tj. užoj podskupini kastiljskih jezika. Današnji jezik nastao je miješanjem jezika kroz stoljeća pod utjecajem osvajača – Kelta, Rimljana i Arapa. Kelti su bili pioniri na Pirenejskom poluotoku (7.st.pr.Kr.) koji su sa sobom donijeli svoj nomadski jezik i običaje koji se vrlo brzo  dolaskom Rimljana u 3.st.pr.Kr. zaboravljaju i ostaju sačuvani tek u ponekim riječima novopridošlog, latinskog jezika. Najveći utjecaj na španjolski jezik, nakon latinskog, imao je arapski, koji ga je tijekom 7.st. obogatio s 4000 novih riječi. Tek stoljećima kasnije, davne 1492.g.,osim otkrića Amerike, otkriven je i španjolski standardni jezik koji će ulogu jezika diplomacije zadržati sve do 18.st.

Španjolski jezik – izgovor i abeceda

Izgovaranje španjolskoga jezika zasnovanoga na pisanoj riječi vrlo malo se razlikuje od izgovaranja hrvatskoga. Svako slovo predstavlja jedan glas u španjolskom. Uz neke iznimke (kao w i x), svaki glas ujedno predstavlja i zvuk. Brojni glasovi su vrlo slični ili isti s onim hrvatskim. Španjolska abeceda ima 27 slova, iako to nije uvijek bio slučaj. Prije 2010. godine španjolska abeceda imala je 29 slova, a bila su uključena dva slova koja se sastoje od dva znaka, ch /che/ i ll /elle, elje/ , kao službeno priznata. Dva slova sastoje se od dva znaka. Slovo ñ izgovara se kao ‘nj’, a znak koji nosi na vrhu zovemo tilda.

a /a/, b /be/, c /ce, se/, d /de/, e /e/, f /efe/, g /ge, he/, h /hache, ače/, i /i/, j /jota, hota/, k /ka/, l /ele/, m /eme/, n /ene/, ñ /eñe, enje/, o /o/, p /pe/, q /cu, ku/, r /erre/, s /ese/, t /te/, u /u/, v /uve/, w /uve doble/, x /equis, ekis/, y /i griega/, z /zeta, seta/

Izgovor možete poslušati ovdje:

* podatci djelomično preuzeti sa wikipedije, www.wikipedia.org